Predstavljena građanska platforma “Crno na bijelo”: Nema više priče u rukavicama

CRNO NA BIJELO ilustracija

Predstavljena građanska platforma “Crno na bijelo”: Nema više priče u rukavicama

Građanski pokret URA, Savez građana CIVIS i nezavisni intelektualci predstavili su danas platformu “Crno na bijelo”, koja inicijalno ima preko stotinu potpisnika a na osnovu koje je, vjeruju, jedino moguće graditi modernu, evropsku i građansku Crnu Goru.

Među potpisnicima platforme su mnoge kredbilne ličnosti u svojim profesijama, ljekari, univerzitetski profesori, građanski aktivisti, borci za slobodne medije i demokratsko društvo, aktivisti civilnog sektora, građani svih boja i pripadnosti u Crnoj Gori, pojasnili su oni.

U platformi ističu da ih je okupila zabrinutost za mir i budućnost Crne Gore, zbog toga što se, ukazuju, “crnogorsko društvo suočava sa tendencijama razaranja pravih vrijednosti, moralnim posrnućem, političkom polarizacijom, sve izraženijim podjelama i nestabilnostima” i zbog toga što, dodaju, žive u zarobljenoj, partijskoj i dezintegrisanoj državi”.

Oni u platformi “Crno na bijelo” detektuju izazove koje je prouzrokovala pandemija koronovirusa, i da se, uakzuju, “već duže vrijeme suočavamo sa urušavanjem pravne države, stagnacijom u razvoju, dubokom socio-ekonomskom krizom, nedovoljnom efikasnošću zdravstvenog i obrazovnog sistema, nejednakim šansama za sve građane, rasprodajom društvenog bogatstva, kao i vidnim ugrožavanjem životne sredine i održivog razvoja”.

Njihov je cilj, navode u platformi smjena vlasti koja će izroditi drugačiju Crnu Goru a koja će zatim doseći sve svoje potencijale, kroz reforme pravosudnog, ekonomskog, zdravstvenog, obrazovnog sistema i građenje istinske ekološke države zasnovane na održivom razvoju i zelenoj ekonomiji.

“Želimo državu visokog životnog standarda, u kojoj će naša mladost ostajati, zemlju izraženog blagostanja, srećnih i uspješnih ljudi”, stoji između ostalog u platformi.

Univerzitetska profesorica dr Mara Šćepanović je kazala da pet tačaka platforme “Crno na bijelo”, čini razvijeno društvo.

Posebno se osvrnula na aktuelni obrazovni, zdravstveni, pravosudni i ekonomski sistem i poručila građanima da se zapitaju da li je to ono što oni žele u svom društvu.

“Svi vi zajedno sa nama morate da učinite Crnu Goru društvom u kojem neće biti pobjednika i gubitnika. U takvom društvu pobjednici će biti građani a poraženi oni koji moraju da odgovaraju pred zakonom”, kazala je ona.

Karikaturista, kolumnista i novinar Goran Šćekić je poručio da građanin u ovoj državi mora imati znanje a prije svega hrabrost.

“Danas ovdje stojim časno i stameno pred građanima Crne Gore. Ja karikature ne izmišljam, oni se same nacrtaju. Ovdje sam jer vjerujem u demokratiju u građansku Crnu Goru u koju neće biti kriminala i karikatura koje crtam”, istakao je on.

Predsjednica Centra za istraživačko novinarstvo Milka Tadić-Mijović kazala je da je najvažnije je da Crna Gora postane zemlja za sve “od njenog seljaka u Pivi do gorštaka u Malesiji”.

“Važan je zakon koji treba da je jedanak za sve. Imamo jedan cilj da Crna Gora ozdravi, da bude zemlja u kojoj se ostaje a ne odlazi. Moramo da srušimo Berlinski zid u Crnoj Gori koji nikada nije srušen. Moramo svi da potpišemo pakt protiv ovoga što živimo, moramo da srušimo taj zid na demokratski način”, poručila je ona.

Hirurg dr Miodrag-Caro Pavličić kazao je da je ideja građanske i komotne države ono što danas platformom “Crno na bijelo” nude Crnoj Gori.

“Iskreno vjerujemo da možemo to da uradimo. Od pretpostavljene slike koju smo sanajali o Crnoj Gori danas nemamo gotovo ništa ili malo. Osramoćena vlast čija je personikfikacija Milo Đukanović urušila je našu državu, njegova politika devedestih počinila je ratne zločine i Sreberenicu koje se danas sjećamo a mi to nažalost sve do dnas nećemo da spriječimo i promijenimo”, poručio je Pavličić.

On je istakao i da smo danas došli tu gdje jesmo da smo država koja stenje pod interesima vlasti, koja dugovječno pregovara sa EU, u kojoj su institucije degradirane, država sa švercerskom ekonomijom, država bez perspective, država iz koje se odlazi.

“Ovdje smo da poručimo da ne pristajemo na ovaj scenario da moramo drugačije ovdje su ljudi koji znaju voditi državu i radimo za svoju zemlju. Uspjećemo jer drugih opcija nema”, naglasio je Pavličić.

Dr Andrija Petković, predsjednik Bokeškog foruma je poručio da vjeruje da “kad imate nešto onda to niko ne može da vam uzme a to je znanje koje je kao svjetlost”.

“Crnu Goru danas doživljavam kao Zapise iz podzemlja Dostojevskog. Dok god budete za razliku od ove aktuelne vlasti poštovali autentičnost Boke imaćete podršku Bokeškog foruma, dok god se suprotstavljate kriminalnoj vlasti imaćete podršku svih nas”, kazao je Petković.

Prof. Božena Jelušić je poručila da su URA i građani ovih dana skočili u ledenu vodu režima i opozcije “samo zato što vjeruju da je moguća Crna Gora svih građana sekularna i multikonfesionalana”.

“Zatvoreni smo u eho komore identiteske i svake druge. Građani borite se protiv medijske buke i društvenih mreža, čujte argumente i hajde da gradimo Crnu Goru jednaku za sve. Uključimo razum, čitajmo pažljivo, slušajmo argumente vjerujmo u sebe”, poručila je ona sa skupa.

Dr Srđa Pavićević je kazao da se danans rađa novi politički entitet u Crnoj Gori i da je to za sve veliki događaj.

“Dolazi do trenutka kvalitativne promjene, bićemo novi i inovativni za potrošenu političku scenu Crne Gore. Garancija za to su ovi ljudi koji su danas ovdje. Iznjedrićemo nove kvalitete u posvađanoj i razdijeljenoj Crnoj Gori. Posebno mjesto u ovoj priči čine obični ljudi koji srijećete svaki dana sve ove godine i koji nose samar ovih trideset godina trpe i ćute. Te ljude ja pozivam i kažem im da smo mi tu i da dođu”, poručio je Pavićević.

Univerzitetska profesorica dr Maja Kostić-Mandić kazala je da kad dobri ljudi zaćute u jednom društvu desi se zlo vrijeme, koje živimo danas.

“Vidimo kakvo nam je pravo, ekonomija, zdravstvo, životna sredina. Ne trebamo svi da budemo političari ali treba svi da budemo građani da volimo svoju zemlju i poboljšamo ono što živimo sve ove godine”, istakla je ona.

“Pametni ljudi su ćutali i ovo nam se dešava. Crna Gora ima sposobne i pametne ljude a oni koji to nisu danas krearaju naše živote. Počnimo od malih stavri ukazujmo na probleme jer politika je naš život”, poručila je ona.

Dr Dritan Abazović kazao je u uvodu da je danas tužan datum za regiju jer se prije 25 godina desio zločin u Srebrnici, a da su građani danans ovdje da kažu da balkanska politika treba da se završi.

“Nema više priče u rukavicama, zbog toga je naša platforma “Crno na bijelo”. Danas smo pred ekomnomskim kolapsom i zato moramo stvar da preuzmemo u svoje ruke. Niko nikada na jednom mjestu kao što je danas slučaj nije ponudio 30 profesora doktora, ovdje danas se mogu sastaviti dvije vlade. Nismo militantna partijska oragnaizacija, želimo da građani dobiju šansu. Ako nemamo otvorene liste, pozivamo građane da budu na našoj listi i otvaramo je za njih”, kazao je Abazović.

On je poručio da je u prethodnom vremenu ispoštovao sve opozicione dogovore.

“Ostao sam u bojkotu van Skupštine, nijesam pravio izbornu reformu sa Branom Gvozdenovićem. Sada pozivam građane da se jedanko tako pravično borimo za slobodno građansko društvo”, kazao je on.

Poručio je i da će svi u Crnoj Gori kroz izgrađenu pravnu državu dobiti svoja garantovana prava i da neće biti diskriminacije.

“Moramo da se okupljamo da gradimo građansko društvo. Može Crna Gora da bude uspješna priča ali ne može ako ne smijeni ovu vlast. Evo je struka, povlačimo se političarenja, evo vam struka i to je fer. Nama treba ekspertska Vlada i ljudi od kojih nas neće biti stid. To su ovi ljudi danas ovdje ima ih i na ostalim adresama i mi ih pozivamo da dođu i podrže nas”, poručio je Abazović.

On je kazao da želi da Crna Gora pristupi evropskoj porodici. “Teško je izaći iz komfora i mi danas ovdje imamo ljude koji operišu za 700e, predaju u učionicama za mizerne plate i koji djecu moraju da prate u inostranstvo”, dodao je on.

On je ustvrdio da je Crna Gora danas zarobljena i da je od ovog 11. jula trebamo mijenjati na bolje.

“Platforma “Crno na bijelo” je ponuđena svima. Ovdje su ljudi imenom i prezimenom i platformu nudimo svima. Moramo da pobijedimo, da transformišemo naše društvo. Ovo društvo izjeda kriminal, korupciju i nacionalizam – između dva zla izaberite dobro”, naglasio je Abazović.

On je zaključio da od danas nema rata sa opozicijom i da je sve usmjereno da Crna Gora dobije novu vlast.

Inicijalni potpisnici platforme “Crno na bijelo” su:

  1. Prof dr Mara Šćepanović, univerzitetski profesor
  2. Milka Tadić-Mijović, magistar političkih nauka i novinar – istraživač
  3. Prof dr Maja Kostić – Mandić, univerzitetski profesor
  4. Dr Dritan Abazović, politikolog
  5. Dr Srđan Pavićević, kardiohirurg
  6. Dr Miodrag Caro Pavličić, hirurg
  7. Božena Jelušić, profesorica književnosti
  8. Prof dr Milan Popović, univerzitetski profesor
  9. Goran Šćekić, novinar, kolumnista i karikaturista
  10. Prof dr Marko Backović, univerzitetski profesor
  11. Valerija Saveljić, diplomirani ekonomista
  12. Doc dr Andrija Petković, politikolog
  13. Dr Bojan Baća, sociolog
  14. Aleksandar Perović, ekološki aktivista
  15. Prof dr Tatjana Bečanović, univerzitetski profesor
  16. Suada Zoronjić, profesorica biologije
  17. Prof dr Milan Marković, univerzitetski profesor
  18. Srđan Dido Stanojević, reditelj
  19. Prof dr Gordana Mijović, univerzitetski profesor
  20. Prof Dr Rajka Glušica, univerzitetski profesor
  21. Božidar Bonja Ivanović, šahovski velemajstor
  22. Petar Vukotić, advokat
  23. Prof dr Vjera Radović, univerzitetski profesor u penziji
  24. Dr Ana Kalezić, kardiohirurg
  25. Dr Vjera Janković, pedijatar
  26. Blagoje Grahovac, general avijacije u penziji
  27. Dragiša Janjušević, politikolog
  28. Prim. Dr Slađana Radulović, pedijatar
  29. Dr Željko Todorović, član Svjetske streljačke akademije
  30. Seada Sadiković, aktivista za ljudska prava
  31. Jasna Gajević, ekološki aktivista i kolumnista
  32. Prof dr Eldin Dobardžić, univerzitetski profesor
  33. Dr Marjan Popović, kardiohirurg
  34. Nebojša Andrejević, pukovnik u penziji
  35. Dr Mira Bakić, anesteziolog
  36. Slobodan Bobo Mitrović, arhitekta
  37. Dr Petra Laković, doktor medicine
  38. Zenepa Lika, arhitekta i ekološki aktivista
  39. Tomislav-Toško Š. Dedić, advokat
  40. Dr Gordana Kasom, biolog
  41. Radomir Glendža, mašinski inženjer
  42. Dr Marko Laković, doktor medicine
  43. Prof dr Biljana Maslovarić, univerzitetski profesor
  44. Janko Milutin, pomorski kapetan
  45. Dr Dragan Labudović, urolog
  46. Milija Mijanović, advokat
  47. Mr Milena Vuković-Sekulović, magistar evropskih integracija
  48. Miradin Bajri, aktivista za ljudska prava
  49. Mr Ivan Ašanin, građevinski inženjer
  50. Slobodan Savović, profesor istorije i geografije, sindikalni aktivista
  51. Ljiljana Popović – Moškov, diplomirani ekonomista
  52. Dr Berin Buntić, stomatolog
  53. Slavko Šole Janković, vatrogasac
  54. Dr Snežana Pavićević, pedijatar
  55. Ivan Keković, diplomirani inženjer
  56. Dragana Konatar, diplomirani pravnik
  57. Zoran Miljanić, dipl. pravnik bezbjednosti i bivši poslanik
  58. Ranko Šćepanović, preduzetnik
  59. Ratko Savović, perfuzer C.E.C.
  60. Ilir Harasani, diplomirani pravnik
  61. Gojko Berkuljan, režiser
  62. Jovan Samaradžižć, advokat
  63. Vlado Raičević, preduzetnik
  64. Mr Radovan Sredanović, profesor fizike
  65. Miloš Konatar, diplomirani ekonomista
  66. Filip Adžić, specijalista turizmolog
  67. Mr Zdravko Blečić, magistar evropskih integracija
  68. Mr Predrag Mijaijlović, građevinski inženjer
  69. Borislav Boro Mrvaljević, mašinski inženjer
  70. mr Đorđe Uskoković, sociolog
  71. Branislav Tomović, diplomirani inženjer
  72. Dragan Vujisić, diplomirani pravnik
  73. Dejan Mijović, diplomirani ekonomista
  74. Mr. Ranko Vuković, politikolog
  75. Miloš Šušter, diplomirani ekonomista
  76. Blažo Rađenović, diplomirani ekonomista
  77. Vladana Lompar, diplomirani ekonomista
  78. Petar Martinović, advokat
  79. Luka Rakčević, pravnik
  80. Mr Milijana Vukotić Jelušić, diplomirani politikolog i magistrica za ljudske resurse
  81. Mileta Radovanić, politikolog
  82. Omer Barjaktari, diplomirani ekonomista
  83. Hajrudin Bučan, preduzetnik
  84. Rade Milošević, politikolog
  85. Milan Đaković, student
  86. Maya Beriša, ekološki aktivista
  87. Petar Vasović, diplomirani pravnik
  88. Ljiljana Jokić, diplomirani pravnik
  89. Đorđije Vušurović, diplomirani fiziko-hemičar
  90. Boris Marđonović, profesor njemačkog jezika
  91. Stefan Pižurica, diplomirani ekonomista
  92. Nevruz Šaptafi, preduzetnik
  93. Bojan Jevrić, profesor književnosti
  94. Miloš Perišić, istoričar
  95. Luka Radović, umjetnik i specijalista dizajna i vizuelnih komunikacija
  96. Veljko Banović, preduzetnik
  97. Momčilo Momo Radnjić, preduzetnik
  98. Adela Barba, turizmolog
  99. Jelena Vukasović, kulturna radnica
  100. Nikola Radman, preduzetnik
  101. Aleksandar Šaranović, grafički dizajner
  102. Predrag Nikolić, građevinski inžinjer i procjenitelj
  103. Veljko Dedejić, profesor književnosti
  104. Husein Ljaić, diplomirani ekonomista
  105. Goran Šućur, diplomirani pravnik
  106. Živko Taušanović, preduzetnik
  107. Valentina Tadić, psiholog
  108. Pavle Radević, građanski aktivista
  109. Prof. Dr Katarina Perović, univerzitetski profesor
  110. Dragan Mirković, diplomirani inžinjer
  111. Boško Stanišić, ‚diplomirani matemaričar
  112. Dr Veselin Latković, internista-kardiolog
  113. Prof. dr Milorad Simunović, univerzitetski profesor
  114. Jovana Radović, profesorka književnosti
  115. Dragan Čađenović, profesor književnosti
  116. Milan Doderović, diplomirani pravnik
  117. Vojislav Gazivoda, diplomirani ekonomista
  118. Dobrinka Đorđić, poljoprivredni inženjer
  119. Nedjeljko Janjić, diplomirani inženjer
  120. Stefan Kastratović, sportista
  121. Ivan Delević, mašinski inženjer
  122. Nada Ćeranić, profesorica književnosti
  123. Dr Dubravka Barović-Džankić, kardiolog
  124. Jovan Eraković, satiričar
  125. Kasech Adamu Sekulović, prevodilac
  126. Dubravka Obradović, diplomirani ekonomista
  127. Stanko Dabanović, penzioner
  128. Goran Šćepanović, preduzetnik
  129. Anja Kaluđerović, diplomirani pravnik
  130. Branko Petričević, diplomirani pravnik
  131. Dejan Obradović, diplomirani inženjer
  132. Edis Ćatović, diplomirani pravnik
  133. Miodrag Vlahović, preduzetnik
  134. Mirko Kovačević, diplomirani pravnik
  135. Nedeljko Šuškavčević, ekonomista
  136. Aleksandar Dabović, brodomašinski inženjer
  137. Rade Perović, građevinski tehničar
  138. Željko Kosović, preduzetnik
  139. Zoran Mikić, istoričar